Informacije

Postao sam pas

Postao sam pas


We are searching data for your request:

Forums and discussions:
Manuals and reference books:
Data from registers:
Wait the end of the search in all databases.
Upon completion, a link will appear to access the found materials.

Postao sam pas ljubavnik jer vjerujem da psi vole ljude, kao što ljudi vole jedni druge. Ako ste ikada imali psa, znate da su oni izuzetno odani i pun ljubavi, kao i inteligentni. Imaju toliko inteligencije da me ponekad izludi kada mi pričaju o politici ili nauci ili bilo kojoj drugoj vrsti intelektualne vježbe.

Iako je za mene lijepa poslastica vidjeti psa koji je tako inteligentan, nikad nisam razmišljao o tome da li sve ovo rade na racionalan ili čak logičan način. Drugim riječima, kada zapažamo kako se pas ponaša i reaguje na nas, kako možemo biti sigurni da smo u pravu u vezi sa svojim pretpostavkama?

Tu dolazi polje kognitivne nauke. Kognitivna nauka je studija o tome kako ljudski um funkcioniše, kako je stvoren i kako obrađuje informacije. Kognitivna nauka je jedan od najosnovnijih načina proučavanja uma, pa je zato to tako ogromno polje.

Koja je važnost kognitivne nauke za moj život?

Kognitivna nauka je važna za moj život jer mi pomaže da razumijem svoj um i kako on funkcionira. Razumijevajući svoj um i kako on funkcionira, mogu poboljšati svoj život. Na primjer, radim s pojedincima koji se bore s depresijom i anksioznošću jer znam da me moje vlastite emocionalne i psihološke borbe dovode do zaključka da su psi održiv način za smanjenje negativnih emocija. Zato sam uvjeren da psi smanjuju nivo anksioznosti kod ljudi.

Kako nas kognitivna nauka može informisati o psima i našem odnosu s njima?

Iako možda znamo mnogo o mentalnim procesima ljudi, naše znanje o mentalnim procesima pasa praktički ne postoji. Zato kognitivna nauka može biti toliko korisna u učenju više o psima i njihovom razmišljanju, te kako se bolje brinuti o njima.

Imam malog "mini-ja" kojeg sam usvojio od spasioca pasa i to je tako nevjerovatno iskustvo. Znam puno roditelja koji ne žele da donesu svoju decu na svet zbog rizika i odgovornosti. Ipak, evo me, neopterećena odrasla osoba koja bi mogla biti na drugom kraju ove dileme, s nepromišljenom, neobrazovanom, neodgovornom rasom poput Pit Bulla. To je situacija s kojom se zaista borim u vremenu u kojem očekujemo da ljudi budu toliko odgovorni i obrazovani o brizi o životinjama. Pa zašto onda nisam obrazovan o brizi o rasi pasa koja bi trebala biti najprikladnija za porodice sa djecom?

Zbog onoga što kognitivna nauka otkriva o mozgu i mentalnim procesima ljudi, sada možemo bolje razumjeti kako djeca komuniciraju s drugima, kako uče i zašto ih je toliko važno naučiti da budu odgovorni prema svojim emocijama i svojim postupcima. Kako napredujemo u razumijevanju odnosa čovjeka i životinje, također moramo biti oprezni kako bismo se obrazovali i informirali o rasama pasa koje bi trebale biti najprikladnije za porodice s djecom.

Zašto je naše razumijevanje mozga važno za razumijevanje našeg odnosa sa psima?

Naš mozak je jedinstven zbog strukture i komponenti koje posjeduju. Imamo neokorteks, hipokampus i limbički sistem. Neokorteks je ono što nam omogućava da percipiramo svijet. Hipokampus je odgovoran za stvaranje pamćenja i konsolidaciju prošlih iskustava. Limbički sistem daje umu njegov emocionalni odgovor i povezan je s amigdalom mozga. To je dio mozga koji je izvor straha i tjeskobe, kao i sreće i radosti. Ovi dijelovi mozga su često povezani sa endokrinim sistemom, koji je zadužen za oslobađanje određenih hormona. Na taj način naš mozak je odgovoran za emocije koje osjećamo i za reguliranje načina na koji komuniciramo s drugima. Endokrini sistem je povezan s drugim organima u tijelu uključujući crijeva, srce, nadbubrežne žlijezde i još mnogo toga. Budući da naš mozak kontrolira naše emocionalne reakcije na svijet, on je najvažniji organ u razumijevanju našeg odnosa s drugim životinjama, sa samima sobom i u našoj povezanosti s drugima.

Možete li ukratko opisati kako mozak kontrolira naše emocionalne reakcije i interakcije s drugima?

Emocije koje osjećamo su vođene kemijskim i fizičkim promjenama u mozgu. Emocije se zasnivaju na hemijskim procesima našeg mozga i neurohormonskim sistemima koji određuju emocionalne promene koje se dešavaju. Ne možemo kontrolirati svoje emocije, ali možemo kontrolirati kako naš mozak reagira na svijet. Budući da svi dijelimo istu strukturu mozga, imamo slične emocionalne odgovore na razne stvari. Zbog toga mnogi od nas imaju iste emocionalne reakcije na stvari koje utiču na sve nas: hladan vjetar, kišu, sunce, čak i miris kafe.

Koji su specifični dijelovi mozga važni u kontroli naših emocionalnih reakcija?

Svaka emocija je povezana sa određenim dijelom mozga. Najvažniji dijelovi mozga su limbički sistem, odnosno emocionalni dio, i neokorteks, koji je odgovoran za logičko razmišljanje. Limbički sistem je povezan s našim odgovorom na strah i našom društvenom svijesti, dok je neokorteks dio mozga koji razmišlja. Kada povežemo naš limbički sistem sa našim neokorteksom, u stanju smo da razumemo kako se emocije odnose jedna na drugu, kao i emocije koje osećamo jedni prema drugima i ostatku sveta. Kroz ovu međusobnu igru ​​uma i tijela, naš mozak nam omogućava interakciju sa svijetom i jedni s drugima, a te interakcije se dešavaju kroz naše čulo mirisa, okusa, vida, zvuka i dodira. Emocionalni dio našeg mozga je limbički sistem i kroz ovu interakciju percipiramo, razmišljamo i osjećamo svijet i jedni druge.

Postoji mnogo vrsta emocija: osećanja kao što su ljutnja, strah, sreća, tuga, sram, ljubav i prezir. Emocije kao što su strah, ljutnja i tuga su zasnovane na hemijskim promenama koje se dešavaju u mozgu. Druge emocije kao što su naklonost, radost i čuđenje dio su našeg razumijevanja naših odnosa. Svaka emocija koju imamo povezana je s određenim odgovorom na svijet ili um. Postoji preko 100 različitih emocionalnih reakcija. Budući da smo svi mi ljudi, svi imamo slične emocionalne reakcije na svijet, a ipak ovako percipiramo, osjećamo i postupamo jedni prema drugima. Evo šta je mozak: to je način na koji mislimo, osjećamo i ponašamo se prema sebi i svom svijetu.

Kako naši emocionalni odgovori utiču na to kako razmišljamo i djelujemo? Sve je u vezi limbičkog sistema. Limbički sistem je dio "starog" ili reptilskog dijela našeg mozga koji je odgovoran za naše najinstinktivnije reakcije, odnosno prve stvari koje radimo kada se suočimo sa situacijom. Ovi instinkti se zasnivaju na reakciji borbe, bijega ili zamrzavanja. Ako je limbički sistem pokrenut viđenjem zmije, na primjer, naša čula će to osjetiti kao prijetnju i mi ćemo htjeti da se borimo protiv nje. Ako limbički sistem osjeti prijetnju, aktivira se i simpatički nervni sistem pa ćemo na opasnost odgovoriti instinktivnim strahom ili borbom ili bijegom. Ako je limbički sistem pokrenut ljubavlju ili osjećajem sigurnosti, naš odgovor će se temeljiti na povjerenju i želji. Limbički sistem je odgovoran za naše instinktivne reakcije, od ljutnje na druge do sreće.

Kao što je već spomenuto, imamo


Pogledajte video: Postao sam tata! (Oktobar 2022).

Video, Sitemap-Video, Sitemap-Videos